djubreŽivinski stajnjak može biti dobar izvor đubriva i uzgajivači živine mogu da zarade dodatni novac ukoliko ga dobro iskoriste, navodi Bajron Stajn, urednik biltena iz New South Wales Departmana za primarnu industriju iz Australije. Proizvedeni živinski stajnjak je odličan za đubrenje pašnjaka, različitih useva, povrća i bašta. I pored toga, za mnoge proizvođače živine izđubravanje, lagerovanje i aplikacija stajnjaka je samo dodatni trošak za njihovo poslovanje.

Ovaj članak istražuje neke od zaključaka novog Australijskog istraživačkog centra za ruralni razvoj i departmana za razvoj korporacija (RIRDC). U izveštaju “Živinski stajnjak: alternativno đubrivo za pašnjake i način da se poveća organski ugljenik u zemljištu ” ističu se neke od ključnih prednosti i ograničenja korišćenja živinskog stajnjaka kao izvora đubriva za pašnjake.

Istraživanje je trajalo tri godine i tom prilikom je vršena aplikacija živinskog sajnjaka na pašnjake. Meren je prinos, hranljive materije, nivo ugljenika u zemljištu i vršeno je poređenje sa zemljištem gde je  korišćeno konvencionalno neorgansko đubrivo.

Istraživanje je sprovedeno na dve lokacije u Viktoriji, Australija, na različitim tipovima zemljišta od 2009 – 2012. godine i svake godine je vršeno đubrenje sa živinskim stajnjakom. Rezultati istraživanja su pokazali da živinsko đubre može biti jednako efikasno u povećanju nivoa hranljivih materija u zemljištu pašnjaka kao i konvencionalna đubriva.

Na osnovu prikazanih rezultata zaključeno je da sadržaj hranljivih materija značajno varira od godine do godine, kako je prikazano u Tabeli 1.

Tabela 1. Sadržaj hranljivih materija u živinskom stajnjaku

Analize Jedinice Avgust 2009 Mart 2010 Mart 2011 April 2012
Ukupan azot % 4,12 2,51 4,28 4,57
Fosfor % 0,74 0,58 1,03 1,20
Kalijum % 2,29 1,21 1,71 2,10

Živinski stajnjak je takođe vredan izvor mikroelemenata u tragovima: bakra, cinka i molibdena, koji mogu biti deficitarni u određenim tipovima zemljišta. U ovim istraživanjima nivoi bakra i cinka u zemljištu su rasli sa povećanjem količine sajnjaka na obe lokacije, dok nije bilo značajnih efekata na sadržaj gvožđa ili mangana u zemljištu.

Istraživanje je pokazalo da živinski stajnjak na pašnjacima može dati slične prinose kao konvencionalna, neorganska đubriva. Međutim, treba napomenuti da je prinos zabaležen u ovom istraživanju bio dobar zahvaljujući uglavnom azotu.

Došlo se do zaključka da višestruka primena živinskog đubriva povećava nivo ugljenika u zemljištu. Pokazalo se da zemljišni ugljenik povećava ukupno zdravlje zemljišta, stimuliše mikrobiološke aktivnosti i povećava kapacitet zadržavanja vode u zemljištu.
Međutim, ovo istraživanje nije pokazalo da je došlo do povećanja prinosa pašnjaka povećanjem ugljenika u zemljištu. Razlog za ovo je vreme. Istraživanje je trajalo tri godine i to nije bilo dovoljno da pokaže potencijal poboljšanja i povećanja ugljenika u zemljištu pašnjaka, jer za to, prema procenama, treba njamanje pet godina.

Oni koji žele da koriste živinsko đubrivo treba da misle o njemu kao o dugoročnom ulaganju za odabrane useve, i da imaju u vidu da će možda morati da izvrše dodatno đubrenje sa neorganskim đubrivima za bolje kratkoročne rezultate, zavisno od rezultata ispitivanja analize zemljišta pašnjaka ili useva.

Izvor: The Poultry Site, 2015